Mistična Makedonija – Golem Korab i Galičica
Sjeverna Makedonija, danas balkanska država najsvježijeg imena i u pogledu većine nas sa ovih prostora, zemlja dobrog i gostoljubivog naroda, a nama planinarima, ono najvažnije predivne prirode i netaknutih visokih planina. Makedonija je prelijepa zemlja, ali zbog loših puteva i granica svakih dva koraka put od 500 km koji bi na zapadu trajao oko 5 sati mi smo prešli za 12-13 sati.
Ovogodišnji izlet iskoristili smo za obilazak zapadnog i jugozapadnog dijela zemlje gdje su se smjestile planine Golem Korab 2764m i Galičica 2255m. Planina Korab je smještena je na samoj granici Albanije i Sjeverne Makedonije, te je ujedno najviša planina obje države i nekad druga po visini planina u bivšoj Jugoslaviji poslije Triglava. Nepregledni strmi pašnjaci prošarani u ovo kasno proljeće sa još dosta snijeg slika je koja ostaje u sjećanju.
Uspon na planinu nije tehnički i srednje je fizički zahtjevan, od polazne točke (karaula Strezimir) savlada se za nekih 4-5 sati uz uspon od 1300 m visine srednje strmom travnatom stazom. Naš uspon protekao je bez većih poteškoća, ali ovog puta uz priječenje par strmih snježnika i bez pogleda sa vrha zbog magle.
Bez obzira na izostanak pogleda koji Korab pruža za lijepog vremena ushićenje na vrhu nije izostalo, za dobar broj sudionika ovo je bila najviša planina na koju su se samostalno popeli i to još u težim vremenskim okolnostima. Izostala je ujedno i najavljena popodnevna grmljavina i jaka kiša, a naša vjera u dan bez kiše je očito pobijedila još nesigurne prognozere, naravno uz polazak prije 4 u jutro
Naš drugi uspon bio je na planini Galičica sa najvišim vrhom Magaro 2255 m, planina je smještena između dva predivna makedonska jezera Ohrida i Prespana i dio je istoimenog nacionalnog parka. Sa vrha se pored jezera pruža pogled na sve okolne visoke planine u Makedoniji, Albaniji i Grčkoj. Uspon nije zahtjevan, za 2 sata laganog hoda savlada se oko 600 metara visine kroz duboku bukovu šumu, a potom i travnati vršni dio planine sa otvorenim pogledima.
Naši inozemni izleti, po uobičajenoj praksi, uvijek su spoj planinarenja i turizma uz obilazak gradova, kulturnih spomenika i naravno sve to uz dobru hranu i piće što i ovaj put nije izostalo.
Već prvoga dana u nacionalnom parku Mavrovo obišli smo predivni vodopad Duf smješten na pola sata hoda od sela Rostuše i srednjovjekovni manastir sv. Jovana Krstitelja izgrađenog davne 1020. godine.
Posebna znamenitost manastira, pored predivne impozantne gradnje, je poznati ikonostas iz 19 stoljeća sa preciznom rezbarijom prikaza iz biblije u koji su uložene desetine godina rada.
Posjetili smo i etno selo Galičnik smješteno visoko u planini koje zorno pokazuje život iz prošlosti i seosku arhitekturu ovog kraja.
Grad Ohrid i jezero već su odavno poznata turistička atrakcija, ovdje se može osjetiti i vidjeti spoj Mediterana i ujedno planinske klime i kulture, religije i raznolikosti naroda.
Turski putopisac Evlija Čelebija zapisao je da grad ima 365 crkava, jednu za svaki dan u godini. Danas je broj crkava nešto manji, ali i dalje cijeli grad je jedan veliki spomenik kulture. Jezero je dugo preko 30 km i široko 15 km tako da imate više osjećaj da ste na moru iako ste na 700 m nadmorske visine. Sveti Naum na samom jugu jezera posebna je atrakcija, tu je zaštićeni izvor Crnog Drima koji utječe u jezero i jedan je od najljepših izvora na Balkanu.
Manastir je pred kraj svojeg života osnovao sv. Naum suradnik sv Klementa Ohridskog 895. Godine. Obišli smo i grad Strugu, lijepo turističko mjesto na sjeveru jezera. Makedonska hrana posebna je priča, tu je obilje povrća koje još raste prirodno na suncu i sočni roštilj sa ljutom papričicom, a Makedonci ne vole da ostanete gladni, porcije su obilne, a cijene niže nego u nas.
Na izletu je bilo 44 planinara iz Mostara, Zagreba, Širokog Brijega, Gruda, Novog Travnika… Putovali smo kombi vozilima i par osobnih automobila što se pokazalo kao dobar izbor za pristup planinama uskim makadamskim putevima i mogućnosti razdvajanja grupe po potrebi.
Kad sve rezimiramo Makedonija ne ostavlja nikoga ravnodušnim, gostoprimstvo Makedonaca je broj jedan, predivna priroda broj dva, bogata kultura je broj tri, ukusna i jeftina gastro ponuda je broj četiri, neko će možda poredati drukčije, ali kraja nema u pohvalama svih koji su išli.
Isplati se putovati u Makedoniju jer je tamo lijepo, a mi smo tu zapadni turisti sa malo boljim standardom!