O planinama

MountainsPlanine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi zemljine kore viši od 500 metara. Prema starosti i geološkoj građi dijelimo ih na stara i mlada gorja. Mlada su uglavnom strmija i viša, a stara blaža i niža. Planine nastaju i oblikuju se tektonskim procesima koje dijelimo na endogene ili unutarnje (seizmička i vulkanska aktivnost) i egzogene ili vanjske (erozija-odnošenje zemlje uzrokovano kretanjem voda, denudacija-ogoljivanje stijena zbog razlika temperatura i atmosferilija ili širenja korijena biljaka, korazija (ne korozija!) – mehaničko oblikovanje stijena i dr.).

Najveći planinski lanci svijeta su: Himalaja s najvišim vrhom svijeta Mount Everestom iliti Chomolungmom iliti Sagarmathom (8872 m) te još 13 vrhova viših od 8000 metara (K-2, Lhotse, Cho Oyu i dr.), Kordiljeri (Rocky Mountains), Ande s najvišim vrhom Aconcaguom, Alpe, Kavkaz, Kilimanjaro i dr. Europom dominiraju Alpe, čiji su najviši vrhovi Mont Blanc (4810 m), Monte Rosa, Matterhorn, Jungfrau, Grossglockner i dr. Među europskim planinskim lancima ističu se još Pirineji, Apenini, Karpati i Dinaridi.

Razvitak planinarstva u svijetu

Od prvih početaka čovjekova obitavanja na Zemlji, planine su vezane uz njegov život, doduše više iz egzistencijalnih razloga negoli iz planinarskih pobuda (život u špiljama, lov, zaštita). Ako izuzmemo rijetke istraživače, filozofe i pjesnike koji su zalazili u planine u potrazi za raznoraznim spoznajama, o organiziranom planinarstvu možemo govoriti tek od 18. stoljeća i J. J. Rousseaua, poznatog po idejama o »povratku prirodi«. U planine u to doba počinju zalaziti i prirodoslovci, a za njima i prvi alpinisti, kojima je glavni cilj bilo osvajanje još neosvojenih alpskih vrhova. Najviši vrh Europe, Mount Blanc, osvojen je među prvima, 1786. godine. Već početkom 19. stoljeća svi su najviši alpski vrhovi osvojeni, a to »klasično razdoblje« završava s krajem I. svjetskog rata, kada se počinju organizirati ekspedicije i u izvaneuropska gorja. Prva planinarska organizacija, Alpine Club u Londonu, osnovan je 1857. godine. Poslije niza manje uspješnih ekspedicija najviši vrh svijeta, Mont Everest su osvojili Edmund Hillary i Tensing Norgay Sherpa 1953. godine. U drugoj polovici 20. stoljeća planinarstvo se širi i omasovljuje, snažno se razvijaju sve planinarske specijalnosti kao i tehnička oprema, sve su češće ekspedicije u najnepristupačnije krajeve svijeta. Ipak, još postoje tisuće planinskih vrhova na koje nikada nije stupila ljudska noga!

Život nema reprizu!