Prva pomoć – ABC

Osim GSS-a, i veća grupa ljudi može pružiti pomoć unesrećenom ukoliko poznaje barem neke osnove prve pomoći. Jedan dio ekipe treba da ide do najbližeg mjesta sa signalom mobitela i javlja stanici GSS-a potrebne podatke, dok drugi dio pruža pomoć unesrećenom, ali na način da ne ugrozi svoju sigurnost. Prvenstveno unesrećenog treba premjestiti u sigurnu zonu! Ovo se mora izvesti oprezno zbog eventualnih povreda kralježnice koje možemo utvrditi ukoliko je unesrećeni pri svijesti i odgovara nam na pitanja o svome stanju, te ukoliko nije siguran u povrede kičme ili nije pri svijesti istu ustanovljavamo jačim štipanjem za ruku i nogu. Ako postoji trzaj čak i u komi, kralježnica je neozlijeđena.

ABC-Brzi pregled unesrećenog:

A-(alert)- stanje šoka, svijesti

B-(breathing) – disanje

C-(Circulation) –krvotok

Detaljni pregled: alergije, ispipavanje ozljeda, ispitivanje koje lijekove unesrećeni koristi i sl. Potrebno je unesrećenog zbrinuti: utopliti ga, imobilizirati povrede te eventualno organizirati transport. Sve povrede koje se mogu treba odmah sanirati. Za transport unesrećenog priručnim sredstvima tzv. ljetna i zimska vlaka koristimo: štapove, skije, granje, užad…

Pomoć se dijeli na samopomoć, uzajamnu pomoć i prvu pomoć. Pri davanju prve pomoći ne smije se ugroziti vlastita sigurnost. Trijažom odabiremo slučajeve kojima možemo pomoći u odnosu na ostale. Utvrđivanje rada srca vrši se pomoću 4 prsta ruke (bez palca) na vratnoj veni. Disanje se ustanovljava pritiskom na pleksus koji se pomjera, ogledalom pod nosom, listom drveta ili papira i sl. Pregled: ekstremiteti, arterijsko krvarenje.

Kod krvarenja koristimo prvi zavoj s tim što sve omote i otpatke zgužvamo u ruci u loptu da bi stvorili kompresu za ranu. Esmarkovom poveskom zaustavljamo krv na veni iznad arterijskog krvarenja. Vratnu arteriju sa svake strane možemo stisnuti i popustiti svako 3 min. po 15 sekundi.

Temperature mogu biti niske i visoke. Kod ozeblina prvo stradaju okrajine: prsti, brada, nos i uši. Kod podhlađivanja treba skinuti mokru odjeću, osušiti se i trljati. Pothlađenog uviti u astro-foliju (srebrena strana iznutra) i utopliti. Kod visokih temperatura pojavljuje se zamor sustava regulacije tjelesne temperature. Toplotni udar se javlja kad prestane znojenje kao mehanizam rashlađivanja tijela. Unesrećenog je potrebno skloniti u hladovinu i spustiti mu temperaturu. Kod sunčanice javlja se vrtoglavica, glavobolja, povraćanje. Opekotine mogu biti 1. i 2. stupnja. Prva pomoć su gaze, jogurt, sprej…

Ujedi zmija se ne zarezuju niti se isisava otrov ustima već samo posebnom pumpicom. Esmarhovom poveskom se poveže ekstremitet 10 cm iznad ujeda koji se mora popuštati svako 2-3 min po 5 sekundi. Kod alergija je neophodno koristiti adrenalinsku ampulu za alergije.

Prijelomi i kontuzije. Javlja se jaka bol i  deformitet. Imobilizacijom se moraju ukočiti 2 susjedna zgloba. Nastojati podići dio koji smo tako ukočili. Za imobilizaciju koristimo Kramerovu šinu ili pneumatsku udlagu, ali i priručna sredstva štapove, skije, komade drveta i sl. Šancov ovratnik služi za imobilizaciju unesrećenog sa povredama kralježnice.

Unesrećenog moramo postaviti u tzv. „koma“ položaj na boku, izbaciti mu jezik i eventualno ga osigurati pribadačom i maramom oko vrata.

Vještačko disanje se vrši usta na usta zajedno sa masažom srca i to 30 kompresija i 2 udisaja, odnosno po 15 kompresija i dva udisaja ukoliko se izmjenjuju dvojica spašavatelja. Unesrećenom treba zabaciti glavu, a masažom srca trebamo 15 puta utisnuti srce između kralježnice i grudne kosti u ritmu od 90 kompresija u minuti.

Život nema reprizu!